Država dala Hrvatima imovinu izbeglih Srba

Foto: Wikipedia
256

Prema podacima Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, Hrvatska je dala Hrvatima čak 8.725 stambenih objekata otkupljenih preko Agencije za nekretnine od izbeglih Srba, a u vlasništvu države ostalo je još 1.066 takvih objekata koji su potpuno prepušteni propadanju.

Pakrac, Petrinja, Slunj, Korenica, Plitvička Jezera, Gračac, Benkovac i Knin mesta su u kojima je krajem 1990. i početkom 2000. posredstvom Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) država otkupila velik broj kuća u vlasništvu lokalnih Srba, piše hrvatski portal Novosti.

Podseća se da su uz taj proces često bili vezani falsifikovani ugovori, pretprodaja i prevara originalnih vlasnika nekretnina, čime je onemogućen povratak velikog broja građana srpske nacionalnosti.

Prema podacima Centralnog državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, koji je sada odgovoran za tu imovinu, država je zaključno s 2019. godinom građanima hrvatske nacionalnosti ukupno poklonil 8.725 stambenih objekata koji su nekada bili mahom u vlasništvu Srba.

Najviše ih je u Šibensko-kninskoj (1.802), Sisačko-moslavačkoj (1.748), Vukovarsko-srijemskoj (1.110), Ličko-senjskoj (844), Zadarskoj (815), Karlovačkoj (779) i Osječko-baranjskoj (742) županiji.

Osim toga, piše portal, Hrvatska je velik broj nekretnina koje su kupljene posredstvom APN-a koristila u svrhu stambenog zbrinjavanja osoba koje su bile privremeni korisnici tuđe napuštene imovine.

Otkupljene kuće tako su dodeljivane na korištenje Hrvatima iz Bosne i Hercegovine, s Kosova i hrvatskih ostrva.

Kako su se vremena menjala, tako su i krajevi u kojima su nekada živeli Srbi sve više tonuli u besperspektivnost, pa su i novodoseljeni, koji su većinom bili korisnici socijalne pomoći, počeli da pakuju svoje kofere i odlaze.

Za sobom su ostavili poklonjene kuće, za koje često nisu plaćali režije.

Za razliku od njih, povratnici srpske nacionalnosti još uvek se nalaze na listama čekanja za obnovu i stambeno zbrinjavanje, iako prema podacima Centralnog državnog ureda trenutno postoji 1.066 praznih porodičnih kuća, koje su kupljene posredstvom APN-a. Novosti saznaju da taj broj ne obuhvata kuće poklonjene korisnicima koji već godinama ne žive u njima, ali se i dalje vode kao njihovi stanari.

Pored ostalog, navodi se, to dokazuje da Hrvatska, koja je nakon akcije “Oluja” na osnovu Zakona o privremenom preuzimanju i upravljanju određenom imovinom, a koji se kosio s ustavnom odredbom o nepovredivosti vlasništva, “brižno” upravljala nekretninama u vlasništvu Srba, danas zanemaruje tu istu imovinu.

“Te kuće postala su rugla naših sela, pa i gradova. Reč je o ruševinama u kojima više niko ne živi, a kada ih je država otkupila, imale su centralno grejanje, parkete i nameštaj. Država se pokazala kao izuzetno loš gospodar jer te kuće više nisu za život, nego za rušenje”, kazao je za portal Jugoslav Vesić, načelnik opštine Erdut.

Ista je situacija i u drugim krajevima koji do danas nose oznaku potpomognutih područja, pišu Novosti i dodaju da devastirane i napuštenu su i kuće koje se nalaze duž državnog puta D1, od Karlovca prema jugu.

Izvor Tanjug
Takođe će vam se svideti

This website uses cookies to improve your experience. We'll assume you're ok with this, but you can opt-out if you wish. Accept Read More